|
DEKLARACIJA O VOJVODINI
IMAJUCI na umu da Evropa doživljava najkrupniji
preobražaj u svojoj posleratnoj istoriji i da se deo tog preobražaja
ispoljava u nastojanju da se geopoliticki prostor Srednje i Jugoistocne
Evrope ponovo vrati u evropske civilizacijske okvire,
UVERENI da
otpori ovom preobražaju koji se ispoljavaju u politici srpskog i
crnogorskog režima, mogu predstavljati samo njegovo kratkorocno lokalno
usporavanje, koje ce se, neminovno, ubrzo okoncati i da jedinstvena i
moderna država Srbija na prirodan nacin može obezbediti svoju stabilnost
samo ako se shvati da ona proizilazi iz skladne ravnoteže njenih
tradicionalno prepoznatljivih i ekonomski logicnih celina,
SVESNI
da je u procesu promena koje su u toku, teritorijana i državno-pravna
rekonstrukcija prostora bivše SFRJ dobila medunarodno priznanje, sa
izuzetkom dosadašnjih republika Srbije i Crne Gore, ciji se režimi, bez
istinski demokratskog konsultovanja gradana, izvršili transformaciju
teritorija pod njihovom vlašcu u skracenu federaciju pod imenom Savezna
Republika Jugoslavija,
KONSTATUJUCI da je Republika Srbija u tu
federaciju, koja se odlikuje znacajnim prisustvom konfederalnih elemenata,
ušla kao nominalno složena zajednica sa dve autonomne pokrajine, cija je
autonomija, medutim, prakticno poništena pod bezobzirnim pritiskom
centralisticki orjentisane aktuelne republicke vlasti koja u Vojvodini
dopušta prividno ocuvanje nekih oblika autonomije, ali samo kao dekora,
ispražnjenje od svakog sadržaja,
UVERENI da se iza prinudne
centralizacije koju vrši sadašnja republicka vlast krije težnja ka
ostvarenju koncepcije nacionalne države, a ne države gradana, iako se
Srbija u svom Ustavu tako deklariše,
ZALAŽEMO SE ZA DEMOKRATSKU
DRŽAVU SRBIJU IZGRAĐENU NA GRAĐANSKOM PRINCIPU I REGIONALNOJ ORGANIZACIJI,
A NE NA PRINCIPU DOMINACIJE VECINSKE NACIJE I CENTRALISTICKOG UREĐENJA
SAMO U DRŽAVI U KOJOJ SE PRIZNAJU SUBJEKTIVITET GRAĐANA I PRAVO NA
RAZLICITOST, FORMIRANJE AUTONOMIJE DOBIJA PUNO ZNACENJE KAO NACIN
ISPOLJAVANJA KAKO POSEBNOSTI TAKO I DEMOKRATSKE INTEGRACIJE U ŠIRU
ZAJEDNICU.
AUTONOMIJU pokrajina shvatamo kao ustavom regulisano i
obezbedeno izražavanje posebnosti (kulturnih, privrednih, nacionalnih,
verskih, istorijskih, geografskih), a ne kao nacin prisvajanja obeležja
suverene državne tvorevine, suprotstavljanja široj zajednici ili
ostvarivanja secesionistickih pretenzija. Autonomija podrazumeva
decentralizaciju vlasti, podelu nadležnosti i samostalno vodenje javnih
poslova koji se direktno ticu pokrajine. Saglasno tome zalažemo se da se u
procesu demokratskog odlucivanja uspostave stvarne autonomije u Vojvodini
i na Kosovu, pri cemu bi se oblasti i obim autonomnih prava i ovlašcenja
odredivali razlicito, u skladu sa potrebama njihovih gradana i intweresima
šire zajednice.
Neophodnost tako definisane autonomije proistice
iz cinjenice da je Vojvodina osobeno višenacionalno, višekonfesionalno i
istorijski utemeljeno podrucje, kao i iz trendova i zakonitosti savremenog
razvoja u svetu, i potreba za stvarnim i bržim razvojem, pre svega nje
same, a zatim Republike Srbije i Jugoslavije. Ovo je oduvek bio prostor na
kome se brzo uspostavljao skladan odnos izmedu onih koji su ovde ranije
došli. Uspostavljanje odgovarajuceg statusa Pokrajine Vojvodine,
najvažniji je preduslov za prihvatanje i resocijalizaciju nevinih ljudi
koji ce, i u ovim nemirnim vremenima, ovde morati potražiti trajnije
utocište za sebe i svoje porodice.
SADRŽINSKI OKVIR AUTONOMIJE
VOJVODINE
Radi ocuvanja, negovanja i unapredivanja osobenosti koje
obeležavaju Vojvodinu smatramo da je u cilju ostvarenja njene autonomije
neophodno da ona raspolaže samostalnim, izvornim i nicim uslovljenim
ovlašcenjima u sledecim oblastima:
EKONOMSKOJ - izraženim kroz
pravo gazdovanja prirodnim radom stvorenim resursima, kao i pravo
uredivanja i kontrole prirodne okoline i prostornog planiranja,
ZAKONODAVNOJ, IZVRŠNOJ I SUDSKOJ - izraženim kroz pravo normiranja
i uredivanja odnosa, kao i uredivanja sporova samo u oblastima u kojima se
ostvaruje autonomija,
UREĐIVANJA MEĐUNACIONALNIH ODNOSA, POSEBNO
ZAŠTITE PRAVA MANJINA - u svim oblastima obuhvacenim autonomijom
Vojvodine.
OBRAZOVNOJ - izraženim kroz pravo ucešca u donošenju i
realizaciji nastavnih planova i programa na svim nivoima obrazovanja,
KULTURNOJ - izraženim kroz pravo vodenja vlastite kulturne
politike u svim oblastima i vidovima kulturnog života,
NAUCNOJ I
TEHNOLOŠKO-RAZVOJNOJ - izraženim kroz samostalnu i sa širom zajednicom
usaglašenu naucnu i tehnološku politiku,
ZDRAVSTVENO-SOCIJALNOJ -
izraženim kroz pravo da u sklopu jedinstvene demografske politike
samostalno utvrduje organizaciju demografskog razvoja, planiranja
porodice, brige o deci i starima,
EKOLOŠKOJ - izraženim kroz pravo
da u okviru jedinstvene ekološke politike samostalno donosi programe i
raspolaže sredstvima za njihovo ostvarivanje,
INFORMATIVNOJ -
izraženim kroz pravo pokretanja i uredivanja vlastitih glasila i drugih
informativnih medija i vodenja samostalne politike primerene potrebama
ovog podrucja.
NACIN OBEZBEĐENJA AUTONOMIJE VOJVODINE
Da
bi se uspešno, potpuno i trajno obezbedilo ostvarenje sadržinskog okvira
autonomije, potrebno je da Vojvodina kao politicka zajednica zauzme
odreden položaj u užoj i široj državnoj zajednici u cijem se sastavu
nalazi.
Saglasno našem shvatanju taj položaj bi trebalo obezbediti
sledecim rešenjima:
VOJVODINA JE AUTONOMNA POKRAJINA u sastavu
Republike Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, u koje se ona voljom
svojih gradana dobrovoljno udružuje.
Autonomna pokrajina Vojvodina
donosi svoj akt ustavnog karaktera kojim se reguliše njeno unutrašnje
uredenje i njen položaj u Republici Srbiji u skladu sa ustavima Republike
Srbije i SR Jugoslavije.
Promena statusa Vojvodine u ustrojstvu
Republike Srbije i SR Jugoslavije, moguce su samo uz saglasnost nadležnih
organa Vojvodine i njenih gradana. Unutrašnje administrativno uredenje
AP Vojvodine polazi od visokog stepena LOKALNE SAMOUPRAVE, što obezbeduje,
izmedu ostalog, i efikasnu realizaciju prava nacionalnih manjina. Zbog
toga se formiraju OBLASTI zasnovane na specificnim istorijskim ekonomskim,
etnickim, kulturnim osobenostima koje se konstituisu kao zajednice
opština.
Reformska demokratska stranka Vojvodine vidi Vojvodinu
kao modernu EVROPSKU REGIJU koja ima interes da se udružuje u medunarodne
asocijacije evropskih regiona. Pri tome, u oblastima u kojima Vojvodina
ostvaruje neposredno izvornu autonomiju, ona je ovlašcena da direktno
realizuje svoje interese u tim asocijacijama.
Zalažuci se za
široku politicku, kulturnu i ekonomsku autonomiju Vojvodine, kao
zaokružene celine u obliku moderne evropske regije, RDSV smatra da se
ovakvo zalaganje, uz svu njegovu trajnu aktuelnost, sada iskazuje i kao
bitan zadatak u okviru Konferencije o Jugoslaviji, i priprema za donošenje
novih, demokratskih ustava Republike Srbije i SR Jugoslavije.
Novi Sad , 1. oktobar 1992. godine. |